Osnovna škola "Ivan Meštrović" Vrpolje

            U smjeru takvog razmišljanja, u godini čitanja, početkom 2021/22. školske godine na Školskom stručnom vijeću razredne nastave, prihvaćen je prijedlog naše pedagoginje Tatjane Panijan o provođenju školskog projekta razredne nastave „Čitanje“ .

            Na Školskom stručnom vijeću RN u rujnu 2022. je predstavljeno projektno istraživanje s osvrtom na vrste čitanja, etape i sadržaj koji će biti obuhvaćen projektom istraživanja, moguće strategije, aktivnosti, igre, koje se kao prijedlog mogu koristiti i primjenjivati tijekom godine. Dogovoreni su zajednički elementi praćenja i provjeravanja učenika u području čitanja: tekstovi za provjeru razumijevanja pročitanog teksta (listopad, prosinac, veljača, travanj i svibanj) te provjere brzog čitanja riječi u minuti.

           Učiteljice su provodile aktivnosti petnaestominutnog čitanja svakog dana, na roditeljskim sastancima upoznale roditelje s aktivnostima vezanih uz unapređenje čitanja, svakodnevno poticale učenike na točnost i izražajnost u čitanju, a pročitane tekstove povezivale sa svakodnevnim situacijama,a sve s ciljem boljeg razumijevanja teksta. Svoje ostvarene projektne aktivnosti na nastavi hrvatkog jezika, učiteljice su objavljivale na stranici škole kao poticaj i ideju drugima.

U travnju je matičnoj i u područnim školama, uz suradnju s našom knjižničarkom obilježena Noć knjige pod nazivom „Nas lektira ne sekira“. Tom su prigodom učenici sudjelovali u natjecanju; kvizu znanja o pročitanim lektirnim naslovima i jezičnim sadržajima.

            Radi kontrolne provjere uspješnosti projekta, učiteljice su pratile i mjerile brzinu čitanja riječi u minuti i mjesečno provjeravale tiho razumijevanje pročitanog teksta.

U prilogu ovog osvrta na projekt nalaze se i brojčani pokazatelji o provjerama provedenim  u pojedinim razredima.

             Statističkom obradom prikupljenih podataka provjera točnosti razumijevanja pročitanog teksta po razredima je sljedeća:

Promatrajući podatke unutar istog razreda, može se uočiti kako su rezultati razumijevanja neujednačeni i variraju. Za pretpostaviti je da je tome uzrok bila trenutna spremnost i koncentriranost učenika na čitanje priče,složenost i bliskost događaja u priči, sposobnost zaključivanja i  uloženi trud.

                  Prema prikupljenim podatcima, u svim je razredima postignut napredak u brzom čitanju riječi u minuti; od 8 do 14 riječi u minuti u odnosu na početak školske godine.

Broj pročitanih riječi po razredima na početku i na kraju školske godine je vidljiv u tablici:

                  Tijekom nastavne godine, učiteljice razredne nastave su kod svojih učenika poticale ljubav prema čitanju i utjecale na napredak čitanja s razumijevanjem, razvijale pozitivne stavove prema književnom umjetničkom stvaralaštvu, izražajnom čitanju, stvaralačkom usmenom i pisanom izražavanju kao poželjnim ciljevima čitanja.

                  Rezultati i statistički pokazatelji projekta su predstavljeni na Školskom stručnom vijeću RN u lipnju 2022.

                  Prikupljeni podatci i rezultati istraživanja pokazuju kako su učiteljice, različitim aktivnostima i strategijama čitanja, uspjele potaknuti svoje učenike na čitanje tijekom nastavne godine, te ostvariti pozitivne promjene na kraju projekta, kako u napretku razumijevanja teksta, brzini čitanja, tako i u učeničkom učestalijem posuđivanju knjiga iz knjižnice za čitanje u slobodno vrijeme.

                 Osnovni cilj projekta je bio razvijati tehniku čitanja, pobuđivanje interesa za čitanje te spremnost učenika na kritičko mišljenje o pročitanom tekstu. Projekt je određen odgojno – obrazovnim ishodima hrvatskog jezika po razredima:

HJ OŠ A.1.2 Učenik sluša jednostavne  tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. 

HJ OŠ A.1.3 Učenik čita tekstove  primjerene početnomu  opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja. 

OŠ HJ B.2.2. Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.

HJ OŠ B.1.2 Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o  čemu tekst govori i  prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

OŠ HJ B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje  ih s vlastitim iskustvom.

OŠ HJ B.3.1. Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

OŠ HJ B.3.2. Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga jezika.

OŠ HJ B.3.3. Učenik čita prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.

OŠ HJ B.3.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

OŠ HJ A.4.2. Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.

OŠ HJ A.4.3. Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.

OŠ HJ A.4.4. Učenik piše tekstove prema jednostavnoj strukturi.

OŠ HJ B.4.2. Učenik čita književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.

OŠ HJ B.4.3. Učenik čita književne tekstove prema vlastitome interesu i obrazlaže svoj izbor.

                 U ostvarenju postavljenih ciljeva i ishoda ovog projekta sudjelovale su učiteljice razredne nastave, knjižničarka, pedagoginja i ravnatelj. Vjerujem kako smo svojim nastojanjima djecu uspjeli pogurnuti u svijet  knjiga te da će se u njemu zadržati.

                 Hvala svima na iskazanoj volji i uloženom trudu!

                                                                                                 učiteljica Marija Andrić